Najbliži saradnici osuđenog generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića svjedočili su da je dugogodišnji crnogorski premijer Milo Đukanović obezbjeđivao gorivo za tenkove u Srebrenici, gdje su tokom rata u BiH počinjeni zločini protiv čovječnosti i kršeni zakoni i običaji rata, ali Tribunal u Hagu nikada nije konkretno ispitivao Đukanovićevu odgovornost.
Takođe, i državno tužilaštvo Crne Gore još ćuti povodom izjava bivšeg ministra Republike Srpske Momčila Mandića da je Đukanović, lider vladajuće DPS, obezbjeđivao gorivo za tenkove u Srebrenici. Zločin u Srebrenici se dogodio u julu 1995. godine, a Milo Đukanović je tada bio premijer Crne Gore, kao i godinama kasnije, praktično sve do kraja 2016. godine. Iz crnogorskog državnog tužilaštva do danas nisu odgovorili na pitanja „Dana” da li ispituju Mandićeve navode da je Đukanović obezbjeđivao gorivo za tenkove u Srebrenici, iako su takva pitanja poslata u julu ove godine, povodom 22 godine od zločina u Srebrenici.
Momčilo Mandić je za Dan” u julu 2012. godine kazao da je Đukanović slao gorivo za tenkove koji su se borili od Foče preko Srebrenice do Bihaća i dalje.
– Ne mogu da zaboravim pomoć koju su Milo Đukanović i njegova vlada 1994. godine upućivali Vojsci Republike Srpske i našem narodu i to u trenucima kada nam je Slobodan Milošević uveo sankcije. Gorivo za naše tenkove koji su se borili od Foče preko Srebrenice do Bihaća i dalje slao je upravo Đukanović. Ko zna šta bi bilo sa Republikom Srpskom da te pomoći nije bilo. Mi smo bili pred porazom, a Đukanović nam je tada prodao naftu kojom smo napunili prazne rezervoare naših tenkova i spasili Republiku Srpsku – rekao je tada Mandić.
Međutim, crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo, koje je nadležno i za ratne zločine, ćuti o eventualnoj odgovornosti dugogodišnjeg premijera, a sadašnjeg lidera vladajuće DPS.
Osim što je pomenuo Đukanovića, Mandić je izjavio i da ne smije zaboraviti ni pomoć koju im je upućivao tadašnji crnogorski ministar zdravlja Miomir Mugoša, koji je Hercegovini darovao dvije poljske bolnice.
Haški tribunal za ratne zločine na teritoriji bivše SFRJ osudio je u srijedu generala i ratnog komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici, zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata u BiH. Sudsko vijeće utvrdilo je da je Mladić kriv po deset tačaka optužnice – za učešće u genocidu u Srebrenici, progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju stanovništva, prisilno premještanje stanovništva, terorisanje stanovništva, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca.
Vijeće je konstatovalo da Mladić nije kriv za genocid u šest opština u BiH – Sanski Most, Vlasenica, Foča, Kotor Varoš, Ključ i Prijedor.
Tribunal je naveo da genocid nad Muslimanima u Srebrenici ne bi bio počinjen bez postupaka Mladića, koji je namjeravao da Muslimane iz Srebrenice eliminiše genocidom, progonom, istrebljenjem i ubistvom. Tokom čitanja presude, navedeno je da su snage pod Mladićevom komandom odgovorne za progon žrtava na vjerskoj, rasnoj i političkoj osnovi.
Suđenje generalu Mladiću počelo je u maju 2012. godine, tačno godinu nakon što je on, krajem maja 2011, poslije 16 godina bjekstva, bio uhapšen u Srbiji i izručen u Hag. Nakon hapšenja Mladića, u Beogradu je organizovan protestni skup.
Tužilaštvo je izvođenje dokaza protiv Mladića završilo u februaru 2014. godine. Dokazni postupak odbrane trajao je od maja 2014. do 16. avgusta 2016. godine.M.V.
Plašio se pitanja o svojoj ulozi
Interesantno je da je bivši crnogorski premijer Milo Đukanović sredinom 2003. godine rekao da neće svjedočiti na suđenju bivšem jugoslovenskom i srpskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću u Haškom tribunalu. Đukanović je tada kazao da je Haški tribunal zatražio od njega da svjedoči protiv Slobodana Miloševića, ali je on to odbio. Nije nemoguće da je Đukanović odbio da svjedoči, vjerovatno plašeći se pitanja o svojoj ulozi u ratnim dešavanjima.